O Alpakama

     Alpake spadaju u carstvo: životinja, koljeno: svitkovci, potkoljeno: kralježnjaci, razred: sisavci, red: parnoprstaši, podred: Tylopada, porodica: deve – deve novog svijeta - južnoameričke deve, rod: Vicugna pacos.

     Pretpostavlja se da su alpake križanci vikunje (Vicugna vicugna) i gvanaka (Lama guanicoe). Postoje i križanci između mužjaka ljame i ženke alpake a nazivaju se Huarizo. Huarizo nema ni približno kvalitetnu vunu kao alpaka a neki „uzgajivači“ ga pokušavaju podvaliti i prodati pod alpaku. U novije vrijeme se pojavljuju i križanci naziva Pakovikunja, a to su križanci alpake i vikunje. Pakovikunja ima poboljšanu kvalitetu vune kao i veću količinsku masu vune po jedinki.

     Domesticiranje alpaka započelo je 3000 godina prije Krista, prvenstveno su uzgajane radi kvalitetne vune i vrlo kvalitetnog i ukusnog mesa. Vladari Inka su procjenjivali moć i blagodat prema veličini stada alpaka. Dolaskom Španjolaca u Peru, umalo dolazi do istrebljivanja alpaka jer osvajači žele poubijati sve domaće životinje i nametnuti svoje ovce na pašnjake autohtonih vrsta životinja. Zbog toga domaće stanovništvo bježi sa svojim stadima alpaka na viša područja Anda i uspijevaju spasiti i očuvati alpake. Nakon dobivanja nezavisnosti južnoameričkih država, napokon dolazi do intenzivnijeg uzgoja i širenja broja alpaka.

     Visina tijela alpaka (u grebenu) se kreće između 75 do 100 cm, visina do vrha glave je od 150 do 190 cm. Tjelesna masa se kreće u rasponu od 55 do 80 kg, dok je porođajna masa mladunčeta 6,5-9 kg. Brzina trčanja se kreće do 55 km/h. Životni vijek alpaka je 15-20 godina. Postoje dvije vrste alpaka: Huacaya i Suri.

     Kao i ostale deve novog svijeta, alpake imaju tanke duge noge, dug i tanak vrat s malom glavom. Uglavnom su manje i lakše od ljama. Uglavnom su jednobojne, dok dvobojne postižu više cijene na tržištu. Prirodno dolaze u 22 različite boje vune koja može doseći dužinu čak i do 50 cm. Šišaju se jednom godišnje a od vune se mogu izrađivati svi pleteni i tkani predmeti kao i od ovčje vune. Vuna alpaka je najkvalitetnija vuna na svijetu, kvalitetnija je od merino vune i kašmira.

    Alpake su društvene životinje što znači da se najbolje osjećaju u stadu. Poligamna su vrsta, jedan mužjak ima harem do 10-tak ženki. Mužjak sa ženkama smije biti samo u vrijeme parenja, inače mora biti odvojen od njih, ali na način da ih uvijek vidi. Dva ili više mužjaka NE SMIJU biti zajedno na pašnjaku niti u štali, jer neminovno dolazi do njihovog konstantnog međusobnog ozljeđivanja. U prvoj fazi jači mužjak će zubima kastrirati slabijeg mužjaka, silovati ga a tokom vremena će ga i ubiti. Zbog toga svaki mužjak cijelo vrijeme MORA biti odvojen od drugog (ostalih) mužjaka, ali na način da se vide a da se ne mogu potući i poubijati.

    Alpake su vrlo uredne životinje i nuždu vrše na istom, određenom mjestu, na pašnjaku i u štali, ali pod uvjetom da svakodnevno čistite to mjesto :D

     Glasanje alpaka je vrlo simpatično i vrlo rijetko. Kada su zadovoljne uglavnom tiho promumljaju hmm hmm… Alpaka koja prva uoči neku vrstu opasnosti, nekog predatora, ispušta piskav zvuk vrlo visoke frekvencije, zvižduk, te na taj način upozorava ostatak stada na opasnost. Nakon toga slijedi grupiranje u stado, pri čemu su mladunci u sredini stada, te napad na dotičnu opasnost. Iako djeluju mirno i plaho, vrlo su eksplozivne, energične i hitre. Kada napadaju, uglavnom na udaljenosti 2-3 metra prvo se osove na zadnje noge (tada su visine preko 2,5 metra) i sa zaletom krenu na žrtvu. Zalijeću se punom snagom na žrtvu, udaraju prsima, prednjim nogama, grizu i pljuju želučanu kiselinu. Želučana kiselina je zelenkasto sive boje, leti na sve strane (kao sačma), domet pljuvanja 2-3 metra. Kada s tom želučanom kiselinom pogodi u oko (a uglavnom gađaju u facu), oko se mora liječiti tri tjedna jednom posebnom protuupalnom masti na način da se oko premazuje minimalno dva puta dnevno. Što se tiče obrane, alpake se brane na način da pljuju, skoče metar visoko u zrak i ritnu sa sve 4 noge (na stopalima imaju oštre nokte s kojima predatorima mogu razderati kožu) i istovremeno skoče 2-3 metra naprijed, u stranu, lijevo-desno te nastave trčati do sigurne udaljenosti od opasnosti.

    Obzirom da alpake trče do 55 km/h, slobodno zaboravite da bi ih mogli „čuvati“, natjerivati sa psima ovčarima (njemački ovčar, škotski ovčar, border collie) ili sa psima čuvarima stada (tornjak, šarplaninac, pirinejski planinski pas…). Ako pas pokuša potjerati alpaku, alpaka će ga odmah ispljuvat, ritnut, krenut na njega prednjim nogama i svaki normalan pas se nakon toga povlači i prepušta vama da sami natjerujete svoje stado alpaka. Štoviše, alpake su vrlo vrlo teritorijalne životinje i ne podnose niti jednu drugu vrstu na svojem pašnjaku.

Alpake su biljožderi te se hrane travama i sijenom, te određenim smjesama miksanima isključivo za njihovu prehranu. Iz sijena pojedu samo listiće a sijeno NE SMIJE biti duže od maksimalno 30 centimetara. Kao i ostale deve, spadaju u nepreživače, iako preživaju, jer imaju složen želudac što pomaže boljem probavljanju i iskorištavanju hrane. Jedu non-stop, tokom noći se bude svakih 2 sata i također jedu, vrše nuždu te nastavljaju spavanje. Uglavnom spavaju sa poluotvorenim očima, dok u rijetkim slučajevima stvarno zaspu. Razmnožavanje alpaka se odvija tokom cijele godine jer ženke mogu biti stalno spolno aktivne. Gravidnost traje 11-12 mjeseci, ženka okoti uvijek samo jedno mladunče koje u Peru- u nazivaju cria. Tokom prvog sata života, cria mora prohodati i posisati kolostrum od majke. Obzirom da ženke imaju vrlo male količine mlijeka, cria mora sisati svakih 1,5-2 sata tokom dana i noći, prvih 7-8 mjeseci. U slučaju da ženka odbije mladunče, te ako imate sreće da mladunče prihvati zamjensku dudicu, tih prvih 7-8 mjeseci vi ćete morati davati dudicu svakih 1,5 sat, dan i noć… Ako ne, mladunče će uginuti. Nakon tjedan-dva mladunče počinje grickati sijeno, travu, ali mlijeko je i dalje najosnovnija hrana. Sisanje se nastavlja do godinu dana starosti. Spolnu zrelost ženke postižu nakon 2-3 godine, dok mužjaci prije treće godine života uglavnom ne uspijevaju napraviti potomstvo jer nisu spolno zreli.